Ishrana u danima nakon kemoterapije

Ishrana u danima nakon kemoterapije

Najčešći problem s onkološkim pacijentima koji se podvrgavaju kemoterapiji je gubitak apetita. Uočen je nekoliko dana nakon administriranja kemoterapije. Zbog toga pacijent gubi na težini.

Gubitak težine do 2 kg smatra se normalnim. Kada pacijent/ica ima želju za jelom, treba jesti, bez obzira na doba dana u periodu nakon kemoterapije (Leser et al., 2013).

U ovom periodu je, uprkos mogućim nuspojavama, važno redovno jesti i birati namirnice koje osiguravaju dovoljno kalorija i proteina kako bi pomogli oporavak. Mnogi pacijenti će, ukoliko nastupe nuspojave poput promjene okusa ili apetita, prvo izbaciti upravo proteinske namirnice, što je, iz nutritivne perspektive, velika greška. Zbog njihove nenadoknadive uloge, preporuka je prvo pojesti nekoliko zalogaja proteinima bogate namirnice, a tek onda ostale namirnice. Na taj će način, čak i ako dođe do brzog zasićenja, pacijenti unijeti barem minimum veoma važnih proteina.

U periodu nakon hemoterapije važno se pridržavati nekih jednostavnih principa ishrane:
Kalorije - unositi namirnice visoke kalorijske vrijednosti- ne manje od 2600-2800 kcal / dan;
Ravnoteža - održavati ravnotežu u sadržaju nutritivnih sastojaka: proteina i masti, kao i ugljikohidrata;
Vitamini i minerali - konzumirati hranu s visokim sadržajem vitamina i korisnih mikroelemenata ;
Raznolikost - jela bi trebala poticati apetit, uz zadovoljavanje potrebe za mesom, ribom, povrćem i voćem;
Porcije - preporučuje se jesti hranu u malim količinama, ali često, barem 5-6 puta dnevno;
Voda – preporučuje se unos najmanje 1,5-2 litara vode dnevno, uključujući unos tečnosti (vode) u obliku čajeva i voćnih nezaslađenih napitaka.

U danima nakon hemoterapije, tijelo ne treba samo obilje proteina, već i kalorija, pa ovo nije period za suzdržavanje od unosa (zdravih) masti. Korisno je dodati maslinovo ulje, avokado, sjemenke, maslac i sir jelima kako bi se povećala energetska vrijednost obroka. Ovo je i vrijeme kada je shake na bazi punomasnog mlijeka sasvim opravdan u ishrani. Kada prođe kritično razdoblje, pacijent se polako može vratiti na ishranu s obiljem voća, povrća, nemasnih izvora proteina i zdravih masnoća.

U ovom slučaju, preporučuje se adekvatan unos hrane tokom cijelog perioda oporavka, kako bi se zalihe u tijelu ravnomjerno obnovile – nepoželjno je pridržavati se bilo koje restriktivne dijete. Naravno, poželjno je odreći se konzervansa, veoma slatke hrane, namirnica kojima se pogoršava osjećaj mučnine, kofeina, kao i proizvoda koji sadrže alkohol, što se ne smatra restrikcijom koja će nanijeti štetu organizmu. Tekućinu je potrebno piti između obroka, ne za vrijeme jela, jer će doći do bržeg zasićenja i time smanjiti unos hrane potrebne za oporavak.

Šta izbjegavati za vrijeme hemoterapije?


Pacijentima se za vrijeme hemoterapije savjetuje izbjegavati grejp i sok od grejpa zbog potencijalnih interakcija s lijekovima. Slično vrijedi i za ljekovito bilje poput echinacee, ginsenga, sikavice, gospine trave te bijelog luka, zbog čega je uvijek prije uzimanja dodataka ishrani potrebno posavjetovati se sa stručnom osobom (Fasinu i Rapp, 2019). Važno je obratiti posebnu pažnju da je hrana zdravstveno ispravna. Svakako je potrebno termički detaljno obraditi hranu koja to zahtijeva te izbjegavati nepasterizirane mliječne proizvode, sireve s plemenitim plijesnima, sirovu ribu kao i hranu koja sadrži sirova jaja.

Šta izbjegavati nakon kemoterapije?

Budući da hemoterapija u bilo kojem obliku negativno utiče na sve strukture odgovorne za asimilaciju hranjivih tvari u ljudskom tijelu, popis namirnica koje mogu pogoršati situaciju je prilično velik.

  1. Kafa - prvo i najvažnije, svi ljubitelji jutarnje kafe trebali bi jutro započeti sa napicima poput čaja – zeleni čaj, s agrumima.
  2. Alkohol - konzumacija alkohola je potpuno nepoželjna nakon hemoterapije.
  3. Pržena hrana – preopterećenje probavnog sistema nastaje konzumacijom masne, pržene, kao i konzervirane hrane, čime se već oslabljene stanice jetre dodatno stimuliraju, što se očituje povećanom mučninom i žgaravicom.
  4. Med i umjetni zaslađivači - ne preporučuju se jer podstiču gušteraču na proizvodnju dodatnog inzulina, što zauzvrat izaziva rast atipičnih elemenata.
  5. Vruća i kisela hrana - ako hemoterapija ošteti oralnu sluznicu, dodatni traumatski efekt izaziva vruća kao i kisela hrana. Najbolja opcija su pirei, juhe, čorbe i kaše sobne temperature, sir i jogurti.
  6. Masna hrana - privremeno, prije zaustavljanja proljeva, preporučuje se ne konzumirati masne komade mesa i peradi, ribe i svježeg kruha, kao i bogate juhe i cjelovito mlijeko. Može ih se jesti nakon što se aktivnost crijeva korigira vlastitim odbrambenim mehanizmom tijela.
  7. Ostalo - mogući poremećaji probavnog sistema mogu izazvati i gljive, mahunarke, kupus i rotkvica, kao i paradajz i paprike, bijeli luk i špinat. Također se preporučuje suzdržavanje od njih.

Izvor: Priručnik za ishranu pacijenata/ica oboljelih od karcinoma dojke